Učini najbolje investicije svog života
Švedska Bruto domaći proizvod (BDP) iz prerađivačke industrije
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz prerađivačke industrije u Švedska iznosi 225,825 milijardi SEK. Bruto domaći proizvod (BDP) iz prerađivačke industrije u Švedska je porastao na 225,825 milijardi SEK na datum 01. 12. 2024., nakon što je iznosio 220,434 milijardi SEK na datum 01. 09. 2024.. Od 01. 03. 1981. do 01. 12. 2024., prosječni BDP u Švedska iznosio je 147,74 milijardi SEK. Najviša vrijednost je postignuta na datum 01. 12. 2022. s iznosom od 236,12 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena na datum 01. 03. 1981. s iznosom od 64,81 milijardi SEK.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz prerađivačke industrije ·
Max
BDP iz proizvodnje | |
---|---|
01. 03. 1981. | 64,81 milijardi SEK |
01. 06. 1981. | 66,49 milijardi SEK |
01. 09. 1981. | 68,01 milijardi SEK |
01. 12. 1981. | 68,68 milijardi SEK |
01. 03. 1982. | 67,39 milijardi SEK |
01. 06. 1982. | 67,63 milijardi SEK |
01. 09. 1982. | 66,40 milijardi SEK |
01. 12. 1982. | 66,96 milijardi SEK |
01. 03. 1983. | 68,97 milijardi SEK |
01. 06. 1983. | 69,19 milijardi SEK |
01. 09. 1983. | 71,76 milijardi SEK |
01. 12. 1983. | 72,05 milijardi SEK |
01. 03. 1984. | 75,08 milijardi SEK |
01. 06. 1984. | 76,03 milijardi SEK |
01. 09. 1984. | 76,63 milijardi SEK |
01. 12. 1984. | 79,68 milijardi SEK |
01. 03. 1985. | 72,06 milijardi SEK |
01. 06. 1985. | 81,04 milijardi SEK |
01. 09. 1985. | 81,94 milijardi SEK |
01. 12. 1985. | 80,81 milijardi SEK |
01. 03. 1986. | 80,12 milijardi SEK |
01. 06. 1986. | 80,22 milijardi SEK |
01. 09. 1986. | 79,58 milijardi SEK |
01. 12. 1986. | 80,11 milijardi SEK |
01. 03. 1987. | 80,16 milijardi SEK |
01. 06. 1987. | 81,35 milijardi SEK |
01. 09. 1987. | 82,85 milijardi SEK |
01. 12. 1987. | 83,30 milijardi SEK |
01. 03. 1988. | 84,42 milijardi SEK |
01. 06. 1988. | 84,31 milijardi SEK |
01. 09. 1988. | 84,10 milijardi SEK |
01. 12. 1988. | 84,43 milijardi SEK |
01. 03. 1989. | 85,11 milijardi SEK |
01. 06. 1989. | 84,11 milijardi SEK |
01. 09. 1989. | 83,79 milijardi SEK |
01. 12. 1989. | 83,84 milijardi SEK |
01. 03. 1990. | 81,72 milijardi SEK |
01. 06. 1990. | 84,28 milijardi SEK |
01. 09. 1990. | 83,57 milijardi SEK |
01. 12. 1990. | 83,67 milijardi SEK |
01. 03. 1991. | 82,91 milijardi SEK |
01. 06. 1991. | 80,62 milijardi SEK |
01. 09. 1991. | 79,24 milijardi SEK |
01. 12. 1991. | 78,89 milijardi SEK |
01. 03. 1992. | 78,27 milijardi SEK |
01. 06. 1992. | 76,50 milijardi SEK |
01. 09. 1992. | 77,03 milijardi SEK |
01. 12. 1992. | 74,44 milijardi SEK |
01. 03. 1993. | 79,80 milijardi SEK |
01. 06. 1993. | 84,03 milijardi SEK |
01. 09. 1993. | 86,34 milijardi SEK |
01. 12. 1993. | 87,60 milijardi SEK |
01. 03. 1994. | 92,03 milijardi SEK |
01. 06. 1994. | 95,65 milijardi SEK |
01. 09. 1994. | 97,44 milijardi SEK |
01. 12. 1994. | 103,70 milijardi SEK |
01. 03. 1995. | 110,58 milijardi SEK |
01. 06. 1995. | 109,53 milijardi SEK |
01. 09. 1995. | 109,23 milijardi SEK |
01. 12. 1995. | 112,25 milijardi SEK |
01. 03. 1996. | 115,61 milijardi SEK |
01. 06. 1996. | 113,18 milijardi SEK |
01. 09. 1996. | 113,24 milijardi SEK |
01. 12. 1996. | 116,85 milijardi SEK |
01. 03. 1997. | 117,42 milijardi SEK |
01. 06. 1997. | 121,67 milijardi SEK |
01. 09. 1997. | 125,89 milijardi SEK |
01. 12. 1997. | 130,81 milijardi SEK |
01. 03. 1998. | 130,23 milijardi SEK |
01. 06. 1998. | 134,06 milijardi SEK |
01. 09. 1998. | 137,90 milijardi SEK |
01. 12. 1998. | 138,24 milijardi SEK |
01. 03. 1999. | 142,73 milijardi SEK |
01. 06. 1999. | 141,83 milijardi SEK |
01. 09. 1999. | 148,18 milijardi SEK |
01. 12. 1999. | 149,18 milijardi SEK |
01. 03. 2000. | 151,46 milijardi SEK |
01. 06. 2000. | 158,54 milijardi SEK |
01. 09. 2000. | 161,39 milijardi SEK |
01. 12. 2000. | 164,26 milijardi SEK |
01. 03. 2001. | 159,15 milijardi SEK |
01. 06. 2001. | 154,60 milijardi SEK |
01. 09. 2001. | 157,16 milijardi SEK |
01. 12. 2001. | 161,53 milijardi SEK |
01. 03. 2002. | 164,53 milijardi SEK |
01. 06. 2002. | 168,00 milijardi SEK |
01. 09. 2002. | 167,24 milijardi SEK |
01. 12. 2002. | 168,99 milijardi SEK |
01. 03. 2003. | 169,64 milijardi SEK |
01. 06. 2003. | 169,89 milijardi SEK |
01. 09. 2003. | 172,56 milijardi SEK |
01. 12. 2003. | 173,68 milijardi SEK |
01. 03. 2004. | 176,33 milijardi SEK |
01. 06. 2004. | 180,88 milijardi SEK |
01. 09. 2004. | 180,59 milijardi SEK |
01. 12. 2004. | 181,46 milijardi SEK |
01. 03. 2005. | 179,44 milijardi SEK |
01. 06. 2005. | 184,72 milijardi SEK |
01. 09. 2005. | 186,62 milijardi SEK |
01. 12. 2005. | 188,97 milijardi SEK |
01. 03. 2006. | 191,39 milijardi SEK |
01. 06. 2006. | 196,51 milijardi SEK |
01. 09. 2006. | 201,80 milijardi SEK |
01. 12. 2006. | 204,10 milijardi SEK |
01. 03. 2007. | 204,37 milijardi SEK |
01. 06. 2007. | 204,88 milijardi SEK |
01. 09. 2007. | 205,85 milijardi SEK |
01. 12. 2007. | 209,98 milijardi SEK |
01. 03. 2008. | 208,35 milijardi SEK |
01. 06. 2008. | 206,93 milijardi SEK |
01. 09. 2008. | 201,32 milijardi SEK |
01. 12. 2008. | 172,66 milijardi SEK |
01. 03. 2009. | 152,09 milijardi SEK |
01. 06. 2009. | 152,72 milijardi SEK |
01. 09. 2009. | 157,22 milijardi SEK |
01. 12. 2009. | 155,83 milijardi SEK |
01. 03. 2010. | 168,51 milijardi SEK |
01. 06. 2010. | 186,77 milijardi SEK |
01. 09. 2010. | 196,34 milijardi SEK |
01. 12. 2010. | 204,05 milijardi SEK |
01. 03. 2011. | 204,93 milijardi SEK |
01. 06. 2011. | 202,55 milijardi SEK |
01. 09. 2011. | 199,31 milijardi SEK |
01. 12. 2011. | 191,69 milijardi SEK |
01. 03. 2012. | 187,23 milijardi SEK |
01. 06. 2012. | 190,58 milijardi SEK |
01. 09. 2012. | 189,41 milijardi SEK |
01. 12. 2012. | 176,69 milijardi SEK |
01. 03. 2013. | 179,27 milijardi SEK |
01. 06. 2013. | 176,86 milijardi SEK |
01. 09. 2013. | 179,89 milijardi SEK |
01. 12. 2013. | 177,79 milijardi SEK |
01. 03. 2014. | 175,24 milijardi SEK |
01. 06. 2014. | 175,36 milijardi SEK |
01. 09. 2014. | 173,59 milijardi SEK |
01. 12. 2014. | 175,74 milijardi SEK |
01. 03. 2015. | 172,59 milijardi SEK |
01. 06. 2015. | 194,60 milijardi SEK |
01. 09. 2015. | 188,74 milijardi SEK |
01. 12. 2015. | 189,01 milijardi SEK |
01. 03. 2016. | 188,59 milijardi SEK |
01. 06. 2016. | 189,61 milijardi SEK |
01. 09. 2016. | 191,37 milijardi SEK |
01. 12. 2016. | 187,65 milijardi SEK |
01. 03. 2017. | 192,78 milijardi SEK |
01. 06. 2017. | 193,99 milijardi SEK |
01. 09. 2017. | 196,93 milijardi SEK |
01. 12. 2017. | 198,91 milijardi SEK |
01. 03. 2018. | 202,58 milijardi SEK |
01. 06. 2018. | 201,16 milijardi SEK |
01. 09. 2018. | 197,38 milijardi SEK |
01. 12. 2018. | 204,11 milijardi SEK |
01. 03. 2019. | 204,07 milijardi SEK |
01. 06. 2019. | 201,11 milijardi SEK |
01. 09. 2019. | 196,60 milijardi SEK |
01. 12. 2019. | 193,72 milijardi SEK |
01. 03. 2020. | 194,64 milijardi SEK |
01. 06. 2020. | 166,38 milijardi SEK |
01. 09. 2020. | 184,16 milijardi SEK |
01. 12. 2020. | 200,07 milijardi SEK |
01. 03. 2021. | 221,13 milijardi SEK |
01. 06. 2021. | 218,27 milijardi SEK |
01. 09. 2021. | 218,90 milijardi SEK |
01. 12. 2021. | 227,47 milijardi SEK |
01. 03. 2022. | 226,52 milijardi SEK |
01. 06. 2022. | 231,02 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 236,11 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 236,12 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 224,75 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 222,77 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 220,70 milijardi SEK |
01. 12. 2023. | 212,09 milijardi SEK |
01. 03. 2024. | 218,85 milijardi SEK |
01. 06. 2024. | 220,77 milijardi SEK |
01. 09. 2024. | 220,43 milijardi SEK |
01. 12. 2024. | 225,83 milijardi SEK |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz prerađivačke industrije Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2024. | 225,825 milijardi SEK |
01. 09. 2024. | 220,434 milijardi SEK |
01. 06. 2024. | 220,768 milijardi SEK |
01. 03. 2024. | 218,852 milijardi SEK |
01. 12. 2023. | 212,092 milijardi SEK |
01. 09. 2023. | 220,704 milijardi SEK |
01. 06. 2023. | 222,766 milijardi SEK |
01. 03. 2023. | 224,745 milijardi SEK |
01. 12. 2022. | 236,116 milijardi SEK |
01. 09. 2022. | 236,109 milijardi SEK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz prerađivačke industrije
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇸🇪 BDP iz građevinskog sektora | 93,451 milijardi SEK | 94,578 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz komunalnih usluga | 42,575 milijardi SEK | 29,591 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz poljoprivrede | 14,171 milijardi SEK | 14,753 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP iz rudarstva | 10,875 milijardi SEK | 7,672 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BDP po glavi stanovnika | 54.449,798 USD | 54.878,292 USD | Godišnje |
🇸🇪 BDP po glavi stanovnika PPP | 62.665,22 USD | 63.158,36 USD | Godišnje |
🇸🇪 BDP po stalnim cijenama | 1,583 Bio. SEK | 1,571 Bio. SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP | 584,961 milijardi USD | 579,896 milijardi USD | Godišnje |
🇸🇪 BIP iz javne uprave | 303,746 milijardi SEK | 247,645 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP iz transportnog sektora | 45,367 milijardi SEK | 40,331 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 BIP iz usluga | 771,183 milijardi SEK | 703,363 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 388,714 milijardi SEK | 381,975 milijardi SEK | Kvartal |
🇸🇪 Bruto nacionalni dohodak | 1,78 Bio. SEK | 1,613 Bio. SEK | Kvartal |
🇸🇪 Godišnja stopa rasta BDP-a | 2,4 % | 0,9 % | Kvartal |
🇸🇪 Mjesečni BDP MoM | −0,5 % | 0,5 % | Mjesečno |
🇸🇪 Mjesečni BDP YoY | 2 % | 3,4 % | Mjesečno |
🇸🇪 Rast BDP-a u cijeloj godini | 1 % | −0,1 % | Godišnje |
🇸🇪 Stopa rasta BDP | 0,8 % | 0,6 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz prerađivačke industrije
BDP od proizvodnje Mjerenje bruto domaćeg proizvoda (BDP) predstavlja ključan aspekt razumijevanja ekonomske snage i rasta neke zemlje. BDP je ukupna vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih unutar granica zemlje tijekom određenog vremenskog razdoblja. "BDP od proizvodnje" označava udio koji doprinosi proizvodni sektor cjelokupnom BDP-u zemlje. Na našoj platformi eulerpool pružamo precizne i pravovremene makroekonomske podatke, uključujući detaljne informacije o BDP-u od proizvodnje. Zašto je BDP od proizvodnje važan? Proizvodni sektor, koji uključuje industrije kao što su automobilska, kemijska, tekstilna, metaloprerađivačka i mnoge druge, često se smatra kralježnicom mnogih ekonomija. Ovi sektori proizvode fizička dobra koja imaju snažan utjecaj na trgovinu, zapošljavanje i tehnološki napredak. Gledajući BDP od proizvodnje, ekonomisti mogu dobiti jasnu sliku koliko proizvodni sektor doprinosi ukupnom gospodarskom rastu. Povećanje BDP-a od proizvodnje često označava povećanu produktivnost, inovacije i globalnu konkurentnost zemlje. Analiza i komponente BDP-a od proizvodnje Analizirajući BDP od proizvodnje, stručnjaci promatraju ključne komponente koje uključuju bruto dodanu vrijednost iz različitih podsektora unutar proizvodnog sektora. Primjerice, automobilska industrija može imati različit utjecaj na BDP neke zemlje u usporedbi s tekstilnom industrijom. Kroz našu platformu eulerpool, pružamo detaljne podatke koji razdvajaju ove podsektore, pružajući preciznu sliku o njihovom doprinosu ukupnom BDP-u. Inflacija i BDP od proizvodnje Inflacija može značajno utjecati na BDP od proizvodnje. Rast cijena sirovina, energije i rada može povećati troškove proizvodnje, što može dovesti do smanjenja proizvodnje ili povećanja cijena konačnih proizvoda. Stoga je važno pratiti indeks proizvođačkih cijena i druge mjere inflacije kako bi se razumjeli izazovi i potencijalni trendovi unutar proizvodnog sektora. Globalni utjecaji na BDP od proizvodnje Globalizacija je dovela do sve većeg povezivanja proizvodnih lanaca diljem svijeta. Promjene u globalnoj trgovinskoj politici, kao što su carine, kvote, ili političke nestabilnosti u ključnim proizvođačkim regijama, mogu značajno utjecati na BDP od proizvodnje određene zemlje. Na eulerpool, nudimo alate i podatke koji pomažu korisnicima da analiziraju ove globalne utjecaje i njihove potencijalne učinke na lokalne i međunarodne proizvodne sektore. Tehnološki napredak i BDP od proizvodnje Tehnološki napredak često igra ključnu ulogu u rastu BDP-a od proizvodnje. Automatizacija, umrežavanje, te primjena umjetne inteligencije i robotike mogu značajno povećati produktivnost i efikasnost proizvodnje. Praćenje tehnoloških inovacija i njihove primjene unutar proizvodnog sektora može pružiti ključne uvide u buduće trendove rasta i potencijal BDP-a od proizvodnje. Politike podrške i stimulacije BDP-a od proizvodnje Vladine politike i praksa imaju velik utjecaj na proizvodni sektor i njegov doprinos BDP-u. Porezne olakšice, investicije u infrastrukturu, obrazovne politike koje podupiru tehničko i profesionalno osposobljavanje radne snage — sve su to faktori koji mogu stimulirati proizvodnju. Na našoj platformi pružamo analize politika koje mogu utjecati na rast proizvodnog sektora, omogućujući korisnicima da bolje razumiju ekonomski kontekst. Održivi razvoj i BDP od proizvodnje Globalni imperativi za održivi razvoj također igraju važnu ulogu u oblikovanju budućnosti proizvodnog sektora. Proizvođači su pod sve većim pritiskom da usvoje ekološki prihvatljive prakse i smanje svoj ugljični otisak. Razumijevanje kako ove promjene utječu na proizvodni sektor i njegov doprinos BDP-u ključ je za dugoročno planiranje i rast. Povezanost s drugim ekonomskim indikatorima Osim praćenja BDP-a od proizvodnje, važno je analizirati kako se ovi podaci odnose na druge ekonomske indikatore. Zaposlenost, nezaposlenost, potrošačko povjerenje, industrijska proizvodnja i mnogi drugi faktori mogu imati povratne učinke na BDP od proizvodnje. Koristeći našu platformu, korisnici mogu usporediti i analizirati ove indikatore kako bi dobili sveobuhvatan pogled na ekonomsko stanje. Izazovi i rizici u praćenju BDP-a od proizvodnje Praćenje BDP-a od proizvodnje nije bez izazova. Promjene u metodologiji prikupljanja podataka, kvaliteta i točnost statističkih informacija, te neevidentirana ekonomija mogu dovesti do netočnog prikaza stvarnog stanja. Na eulerpool se intenzivno fokusiramo na pružanje najtočnijih dostupnih podataka i redovito ažuriramo naše baze podataka kako bismo osigurali da naši korisnici mogu donijeti informirane odluke. Zaključak BDP od proizvodnje predstavlja krucijalni aspekt ekonomske analize i razumijevanja cjelokupne gospodarske slike jedne zemlje. Na eulerpool pružamo precizne podatke, analize i alate za praćenje ovog i drugih makroekonomskih indikatora. Naša predanost pružanju točnih, pravovremenih i relevantnih informacija omogućava vam da donosite bolje odluke, dugoročno planirate i razumijete složene ekonomske trendove s povjerenjem. BDP od proizvodnje nije samo brojka; to je ključni pokazatelj ekonomske vitalnosti i potencijala za rast jedne zemlje.